naslovna pitanja i odgovori novosti kontakt  
 
 
         
 
 
   

PRIVREDNI ZNAČAJ LJEŠNJAKA

Privredni značaj lješnjaka je i u tome što njegov uzgoj nije kompliciran, ne napadaju ga mnoge bolesti i nametnici, zadovoljava se i skromnijim uvjetima, ali pri takvim uvjetima daje manje ekonomske rezultate. Njegovu proizvodnju moguće je maksimalno mehanizirati, što je velika prednost u odnosu na druge voćne kulture.

Privredni značaj lješnjaka sigurno je veliki i kao artikla u međunarodnoj trgovini. Za plasman plodova lješnjaka nema nikakvih ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna. Plodovi su transportabilni i prikladni za manipuliranje.


Rasprostranjenost i proizvodnja

Lješnjak je uglavnom rasprostranjen u umjerenokontinentalnoj zoni i sredozemnoj klimi. Najviše je lješnjaka na prostoru od Male Azije, južne Europe i Sjeverne Amerike, odnosno na dijelu Crnog i Sredozemnog mora, kao i Tihog oceana. Lješnjak se nalazi i u istočnoj i zapadnoj Europi, ali je njegovo uzgajanje ograničeno.

Najveću proizvodnju ostvaruje Turska - 71% svijetske proiz­ vodnje, Italija - 13%, Španjolska - 3% i u Oregonu i Washingtonu 5%.

Hrvatska. Proizvodnja lješnjaka je kod nas u stalnom opadanju. Tek su mjere Vlade RH sa politikom poticaja potakle poljoprivrednike na povećanje nasada.

Prema podacima iz 2003. godine u Hrvatskoj ima:

•  268.201 - stablo lješnjaka,

•  230.673 - rodnih stabala,

•  99.081 - ukupan broj stabala na plantažama,

•  80.855 - ukupan broj rodnih stabala na plantažama,

•  149,58 ha - ukupna površina pod lijeskom na plantažama,

•  119,59 ha - ukupna rodna površina na plantažama.

 

Važnije vrste

Običan lješnjak - C. avellan L., Stablo je obično visoko (oko 4 - 6 m) sa velikim brojem grana i grančica. Raširen je u cijeloj Europi i Maloj Aziji. U našoj zemlji je raširen od morskog nivoa do planinskih masiva sa četinarima. Nejednakim uvjetima prilagodile su se odgovarajuće forme običnog lješnjaka. Razlikuju se podgrupe, ali je značajan onaj što kasno cvjeta i koji je izrazito otporan prema mrazu. Ima ih sa ranim cvjetanjem i okruglim plodovima i sa kasnim cvjeta njem i izduženim plodovima.


Lješnjak: 1 - grančica sa muškim i ženskim cvijetovima,
  2 - grančica s lišćem,
  3 - plodovi sa omotačem i bez omotača

 

Istarski dugi - populacija od Corylus maxima. Grm ove sorte je dosta bujan više ide u širinu nego u visinu, pa ima loptasti oblik. Ovo je najmasovnija sorta u Hrvatskoj, zastupljena je sa cca 80% u svim plantažama. Široka rasprostranjenost uvjetovana je njenim dobrim osobinama. U usporedbi sa nekim drugim sortama daje redovitiju i obilniju berbu, a manje strada od lijeskotoča jer ima tvrdu ljusku. Prema vremenu cvjetanja ove sorte utvrđena je mogućnost njenog oprašivanja drugim sortama: odlično se oprašuje sortama apolda i bandnuss, vrlo dobro sortama northampthon, rimski lješnjak i ludolf, a slabo ju mogu oprašiti sorte princess royal i comune.

Omotač je duži od ploda. Vrh mu je nazubljen, sužen i savijen, tako da se plod ne vidi. Omotač je sastavljen od 2 lista, koji su s jedne strane spojeni.

Plod istarskog dugog je krupan, ovalno duguljastog oblika, pravilno zasvođen. Kapica mu je velika, okruglog oblika, pravilno zasvođena. Pupak je izražen samo na pojedinim plodovima.

Prosječne biofizičke osobine ploda su: masa ploda 3,437 g, dužina 26,240 mm i širina 20,130 mm. U grozdu ima od 1 do 10, a najčešće 2 ploda.

Ljuska ploda je tamno smeđa, s tamnijim prugama. Vrh ploda je prekriven sivim dlačicama, koje ponekad dopiru do njegove sredine. Šav je slabo izražen. Debljina joj iznosi 1,430 mm.

Pokožica jezgre je tamnosmeđa i glatka. Pelikula je tanka i lako se odvaja od glatke jezgre.

Jezgra je krupna, izdužena, sa izraženim šiljkom. Biofizičke osobine su: masa 1,492 g, dužina 19,768 mm, širina 13,806 mm, a prosječan randman joj je dobar i iznosi 43,489 %.

Jezgra sorte istarski dugi sadrži: sirovih masti 64,38%, bjelančevina 16,62% i invertnog šećera 3,34%.

List je velik, neprevilnog okruglog oblika, bez izraženog šiljka.

 

Grm istarskog lješnjaka

 

Plodovi istarskog lješnjaka

 

 

Rimski. Nastala je od C. avellane. Ima vrlo bujno stablo. Iako je grm, raste uspravno. Formira malo izdanaka. U periodu početne rodnosti prevladavaju grančice sa cvijetovima od 16 - 25 cm, dok kod starijih stabala (16 - 20 godina) grančice prevladavaju od 1 - 5 cm. Ova sorta ponekad prerodi, pa alternativno rađa.

Ne formira mnogo resa, o bično su u grupi 2 - 3 zajedno. Rano počinju cvjetati ženski cvijetovi, još u studenom. Samosterilna sorta, ali je dobar oprašivač za standardne sorte bademoliki i kosford, nije dobra za trebizonde.

Plodovi su teški oko 3,12 g. okruglastog oblika, malo izduženi, dimenzija 20x20x32 mm. Zajedno su do 3 ploda. Ljuska je debela, teško lomljiva, izdrži oko 31,07 do 33,78 kg na cm 2 . Omotač je ravan sa vrhom ploda, sastavljen od dva lista koji se pilasto po obodu završavaju. Sazreli plodovi lako iz nje ispadaju.

Jezgra je dobro razvijena i u masi ploda sudjeluje 42,07%. Sadrži 64% masti, 17% bjelančevina, i 5,7 mg% nezasićenih masnih kiselina.

Slabo formira izdanke, pa se može uzgajati i kao stablašica na vlastitom ko rijenu. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može se umanjiti alternativnost rađanja ove sorte, što joj je inače značajniji nedostatak.

Rimski lješnjak

VIŠE O UZGOJU LJEŠNJAKA MOŽETE PROČITATI NA SLJEDEĆEM LINKU:

UZGOJ LJEŠNJAKA (11MB)